Pjesmice za bebe - ucilicaučilica
                                                                

                                                                                                                                          Pitch & Potch Pitch&Potch
   

DOHRANA BEBA


dohrana20
Početak dohrane ne znači prestanak dojenja. Dohrana znači upravo što i naziv govori: dodavanje neke druge hrane uz majčino ili zamjensko mlijeko.

Uvođenje dohrane uzbudljiv je dio roditeljstva.

Katkad smo radoznali, nestrpljivi, čak i prestrašeni... Kako će djeca prihvatiti okuse drugačije od onih na koje su navikla, drugačije od majčina ili zamjenskog mlijeka?

Dojena djeca su kroz majčino mlijeko djelomično okusila razne namirnice, "kušajući" hranu koju su jele njihove majke. To ne znači da će prihvatiti dohranu jer je riječ o drugačijoj teksturi, temperaturi, mirisu, okusu, okruženju...

Različiti su stavovi o tome kada uvesti dohranu, jer je malo znanstvenih dokaza koliko vrijeme uvođenja ima dugoročni utjecaj na zdravlje. Različitost stavova zbunjuje roditelje koji se često pitaju koji je pravi trenutak za uvođenje dohrane. S jedne strane, preporučuje se isključivo dojenje prvih šest mjeseci kao dostatna hrana, a s druge pak strane u okolini često čujemo savjete kojima se teško oduprijeti.

Generacija naših majki vrlo je rano počinjala s dohranom - već oko trećeg mjeseca. Nažalost, neki još uvijek misle da ranije uvođenje krute hrane bolje navikava dijete na nove okuse i da će ono teže prihvatiti dohranu ako se čeka do navršenog šestog mjeseca djetetova života.

Taj običaj ranog uvođenja dohrane nastao je u vrijeme masovne primjene mliječnih pripravaka za dojenčad. Roditelji kao da su se natjecali čije će dijete biti krupnije i koje će prihvatiti što veći broj namirnica, u što kraćem vremenu. Težilo se tome da se dječja prehrana što prije izjednači s prehranom odraslih.

Zdravstveni stručnjaci i stručnjaci za dojenje, slažu se da je najbolje pričekati da dojenče navrši barem šest mjeseci prije nego što mu ponudimo drugu hranu.

Hrvatsko pedijatrijsko gastroenterološko društvo, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Europsko udruženje za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPHGAN), Europska unija (EU) 2006. g., Američka akademija za pedijatriju (AAP) i Američko udruženje za srce (AHA) 2005. g., Europska akademija za alergologiju i kliničku imunologiju (EAACI) i druge organizacije, preporučuju isključivo dojenje ili mliječnu formulu, dakle bez dodavanja sokova, vode, čajeva, kašica ili druge hrane, prvih šest mjeseci djetetova života.

Razlog za takav stav je nezrelost probavnog sustava djeteta, odnosno fizička nespremnost za dohranu. Osim toga, prerano uvođenje krute hrane moglo bi umanjiti, pa čak i ugroziti stvaranje majčina mlijeka. Time se povećava rizik od prestanka dojenja.

No, nakon 6 mjeseci, samo majčino mlijeko nije dovoljno za daljnje potrebe zahtjevnog rasta i razvoja djeteta. U prosjeku, dojeno dijete u dobi od 6 do 8 mjeseci namiruje oko 70% svojih energetskih potreba iz majčina mlijeka, u dobi od 9 do 11 mjeseci oko 55%, dok u dobi od 12 do 23 mjeseca svega 40% svojih energetskih potreba.

Veće su i potrebe za vitaminima A i C, nekim vitaminima iz skupine B, željezom, kalcijem i cinkom.

Alergije

Važan razlog odgađanja uvođenja dohrane je velik porast alergija na hranu. Probavni sustav dojenčeta nije dovoljno zreo i propušta neprerađene sastojke hrane, čime se povećava mogućnost razvoja alergije. Ona se može očitovati na koži, probavnom ili dišnom sustavu. S navršenih šest mjeseci, djetetov je organizam imunološki zreliji, crijevna sluznica nepropusnija, a ako je dojenče ipak alergično, to se pokaže najčešće u roku od nekoliko dana. Tako je lakše prepoznati i definirati namirnicu koja je izazvala reakciju, te će ona biti uklonjena iz jelovnika djeteta.

Zbog nezrelosti probavnog sustava, većina čvrste hrane se slabo probavlja i može uzrokovati neugodne reakcije. Tako, primjerice, djetetova gušterača ne može lučiti enzim za razgradnju škroba prije navršenih šest mjeseci života. Prije sedmog ili osmog mjeseca života, djeca ne mogu probaviti žitarice kao ni vlakna iz nekog povrća.

Alergijske reakcije vrlo su raznolike:

- kožne reakcije (pelenski osip, urtikarija, angioedem, atopijski dermatitis, svrbež, crvene oči)

- oralni alergijski sindrom (osjećaj pečenja ili svrbeža jezika, otekline jezika, usnica, nepca ili ždrijela)

- zahvaćenost dišnog sustava (simptomi astme i alergijskog rinitisa, kašalj, kihanje, curenje i začepljenost nosa)

- simptomi u probavnom sustavu (grčevi, nadimanje, plinovi, zatvor, mučnina, povraćanje i proljev)

Reakcije se mogu javiti u svakoj životnoj dobi, ali su najčešće u prvim godinama života.

Na svaku pojavu nekog od navedenih simptoma, potrebno je obratiti se liječniku.

Alergene namirnice

Dijete može razviti alergiju na svaku namirnicu, ako se ona uvede u neprikladnoj dobi ili ako dijete ima obiteljsku sklonost alergijama.

Namirnice koje najčešće uzrokuju alergije su: kravlje mlijeko, jaja, ribe i morski plodovi, žitarice, soja, kikiriki, orasi, bademi, lješnjaci i jagode.

Alergijske reakcije na hranu nerijetko su uzrokovane i dodacima (aditivima) hrani.

Najčešća alergijska reakcija je reakcija na kravlje mlijeko. Objašnjava se činjenicom da su bjelančevine kravljeg mlijeka najčešće prve strane bjelančevine s kojima dolazimo u kontakt. U kravljem mlijeku nalazi se dvadesetak tvari koje mogu uzrokovati alergijsku reakciju, a njihova se alergenost ne umanjuje pasterizacijom.

Oko 50% bolesnika alergičnih na kravlje mlijeko, alergično je i na kozje mlijeko, a postoji mogućnost razvoja osjetljivosti i na sojino mlijeko. Na sreću, preosjetljivost na kravlje mlijeko često nije trajna pa većina djece kojoj je bila dokazana alergija na kravlje mlijeko prestaje biti alergična do treće godine.

Čest uzrok alergijskim reakcijama su i jaja (češća je alergija na bjelanjak nego na žumanjak) te riba i morski plodovi.

Od voća, najčešće alergijske reakcije uzrokuju kikiriki, lješnjak, orah, badem, jagoda i kivi.

U mlađim dobnim skupinama češće su reakcije na brašno (pšenično, ječmeno, kukuruzno), rajčicu, peršin i gorušicu (senf).

Kako početi s dohranom?

dohrana
Od 6. do 10. mjeseca starosti djeteta, postoji posebna prijemljivost za prihvaćanje različitih okusa i tekstura hrane. Stoga taj period treba iskoristiti za uvođenje dohrane. Povećava se potreba za unosom tvari koje donose više energije i važnih prehrambenih sastojaka, ali i za sudjelovanjem u obiteljskim ritualima za stolom.

U tom periodu, probavni je sustav dojenčeta dovoljno razvijen da može u većoj količini razgraditi i resorbirati različitu hranu. Rizik od alergije je manji, zahvaljujući većoj učinkovitosti crijevne sluznice. Izgubljen je refleks izbacivanja jezika i usklađuju se pokreti mišića jezika. Povećano je lučenje sline koja pomaže razgradnji hrane već u usnoj šupljini i gutanju namirnica veće gustoće. Dijete je spremno voljno žvakati, pokreti glave su dobro kontrolirani; dijete pri hranjenju drži glavu u uspravnom položaju i okrene je kad više nije gladno. Pokušava uhvatiti hranu i staviti je u usta. To je vrijeme nicanja prvih mliječnih zuba. Razvija se "pincetni" hvat - primanje hrane palcem i kažiprstom.

Početak dohrane je velik korak za dijete, ne samo u nutritivnom smislu već ono označava i ulazak u novi svijet okusa i mirisa, navikavanje na gustoću i tvrdoću hrane te privikavanje na jelovnik odraslih. To je uzbudljiv početak sudjelovanja djeteta u još jednom dijelu obiteljskog života.

Dijete se treba i naviknuti na mnogo novih okusa i svojstava hrane: naučiti da postoji slano, slatko, kiselo, gorko, toplo, hladno, tekuće, kašasto i čvrsto. Treba spoznati da se glad može utažiti hranom posluženom iz tanjura ili šalice, žlicom, vilicom ili slamčicom, a ne mora uvijek doći iz dojke ili bočice.

Potrudite se da dječji obroci budu i oku ugodni. Kombinirajte različite okuse, boje i mirise, neka sva osjetila budu zadovoljena.

Ono što je potrebno na samom početku je – strpljivost. Uz strpljenje, umanjite očekivanja da će dijete prihvatiti ono što mu nudite i u količinama koje ste zamislili.

Kad Vaše dijete počne jesti krutu hranu, hranjenje će sigurno postati uzbudljivo.

Evo kako možete olakšati dohranu i sebi i djetetu:

- Odaberite trenutak. Sigurno postoji dio dana kad je Vaše dijete raspoloženo i spremnije za prihvaćanje novoga. Neka dijete ne bude potpuno gladno, kako mu nervoza ne bi pokvarila užitak dohrane.

- Ostanite u sjedećem položaju. U početku ga možete hraniti u nosiljci ili u krilu. Kada će dijete moći sjediti bez potpore, počnite koristiti stolicu za hranjenje sa širokom, stabilnom osnovom. Zakopčajte je sigurnosnim pojasevima.

- Potičite istraživanje. Dijete će se vjerojatno htjeti igrati hranom između zalogaja. Iako izgleda neuredno, takva zabava potiče razvoj Vašeg djeteta. Na pod stavite prostirku i ne brinite se zbog komadića koji padaju.

- Uvedite pribor za jelo. Ponudite djetetu da drži žlicu dok ga hranite drugom žlicom. Kad dijete postane spretnije, potaknite ga da umače žlicu u hranu i prinosi je ustima.

- Ponudite šalicu. Dijete bi do dobi od 9 mjeseci moglo naučiti samostalno piti iz šalice.

- Poslužite male porcije. Dijete će pojesti možda samo nekoliko čajnih žličica hrane u jednom obroku. Izvadite male količine hrane u zasebnu posudu da bakterije sa žlice ne bi uzrokovale brzo kvarenje ostale hrane. Isto vrijedi i za usitnjenu hranu koju dijete uzima rukom. Ako pojede cijelu porciju, ponudite drugu.

- Izbjegavajte prisilu. Ako dijete odbija hranu, nemojte ga siliti. Jednostavno pokušajte drugi put. I opet. Ponekad je potrebno novu namirnicu nuditi i desetak puta da bi dijete prihvatilo novi okus i da bismo mu osigurali raznolikost prehrane.

- Prepoznajte vrijeme odustajanja. Kad se dijete najede, okrenuti će glavu od žlice, nagnuti se unatrag ili stisnuti usnice. Ne silite ga na nove zalogaje. Dokle god dijete napreduje, možete biti sigurni da jede dovoljne količine.

Redoslijed uvođenja pojedinih namirnica nije presudan i ponajviše ovisi o običajima odgovarajuće obiteljske i šire sredine. Važno je naglasiti da se pojedine nove vrste hrane moraju uvoditi pojedinačno i postupno, u razmacima od nekoliko dana. Tako se eventualne neželjne reakcije mogu povezati uz točno određenu namirnicu.

Polaganim načinom uvođenja namirnica, dijete ima vremena priviknuti se na novi okus, usvojiti ga i prepoznavati. To je početak stvaranja njegovih životnih stavova o hrani.

Što ne nuditi na početku?

U prehranu djece do godine dana,
nije preporučljivo dodavati sol. Funkcije bubrega nisu dovoljno razvijene, a s druge strane se razvija okus za jače slano.

Dijete do godine dana starosti treba unijeti manje od 1 gram soli dnevno. Imajući u vidu da su mnoge namirnice koje dijete konzumira već posoljene te da majčino mlijeko ili zamjensko mlijeko sadrže dovoljne količine soli, svako dodatno soljenje djetetove hrane je preveliko opterećenje za bubrege, što može uzrokovati neželjene posljedice.

Ako kupujete gotove kašice za djecu, posebno pripazite na količinu soli u njima.
Hrana koja ima previše soli je ona koja ima 0,6 grama (ili više) natrija na 100 grama, a hrana koja ima malo soli je ona koja ima 0,1 gram (ili manje) natrija na 100 grama.

Djeci nije potrebno dodavati niti šećer. Važno je da dijete osjeti namirnicu u punini njezinog okusa, bez dodane soli ili šećera. Ne zaboravite da će djeca cijeloga života imati prilike konzumirati slatko i da ih je u početku važno naučiti jesti zdravo. Ako dijete prvo kuša zaslađene namirnice, vrlo vjerojatno ih poslije neće prihvatiti bez šećera. Kao što će i teže prihvatiti vodu, ako je u početku dohrane naviklo na slatke sokove ili čajeve.

Prije djetetovog prvog rođendana ne nudite kravlje mlijeko, agrume ni med. Kravlje mlijeko nije dobar izvor željeza, pa njegova upotreba u prehrani djece može izazvati anemiju. Agrumi mogu izazvati pojavu bolnog pelenskog osipa, a med može sadržavati spore koje uzrokuju botulizam.

Izbjegavajte djeci mlađoj od 10 mjeseci pripremati obroke od špinata, repe, cikle ili blitve jer te namirnice mogu sadržavati potencijalno škodljive spojeve iz tla.

Ne nudite im grickalice: smoki, štapiće, čipseve, bombone.... Osim što mogu uzrokovati gušenje, nemaju gotovo nikakvu nutritivnu vrijednost. Dijete njima unosi preveliku količinu energije i potencijalno alergenih sastojaka, a često i sol. Isto je i sa lizalicama, čokoladom, keksima, kolačima, kupovnim pudinzima i voćnim jogurtima.

Može li se dojenče samo hraniti?

Kad odlučimo početi s dohranom, nismo sigurni treba li miksati, gnječiti, pasirati ili ponuditi prirodno, bez obrade.

Pokušajte izrezati jabuku na kriške, skuhati na pari pazeći da previše ne omekša, prohladiti i ponuditi svojem šestomjesečnom istraživaču. Najprije će sramežljivo dotaknuti prstom tu čudnu masu ispred sebe, pa će raširiti dlan i stisnuti (dok će mu kroz prste curiti slatko meso jabuke). Onda će to sve prinijeti ustima i vjerojatno se namrštiti na okus, miris i teksturu... Zatim će si vjerojatno drugom rukom pomoći da nešto od sadržaja dlana ipak ubaci u usta, pa će sve pljunuti i odustati. Za nekoliko dana, znati će da u ruci drži nešto ukusno koje će potom lagano prinositi ustima.

Opasnost od zagrcavanja i gušenja

Mnogi se roditelji brinu zbog zagrcavanja ili gušenja djeteta pri ovakvom načinu hranjenja. Međutim, mnogo je manji rizik od gušenja ako dijete samo kontrolira što i na koji način ulazi u njegova usta, nego ako ga hranimo žlicom. Objašnjenje je logično: mala djeca dok ne savladaju pincetni hvat (hvatanje kažiprstom i palcem) ne mogu ni prinijeti neki sitni predmet ustima i time se dovesti u opasnost. Isto tako, dok god ne mogu dohvatiti i zgrabiti neku stvar, ne mogu se ni ugroziti. Hranjenje žlicom je upravo suprotno: žlicom mu stavljamo hranu izravno u stražnji dio usne šupljine, prije nego što savlada tehniku žvakanja i prebacivanja hrane iz prednjeg dijela usta prema grlu, i zato se vrlo lako može zagrcnuti.

Pri samohranjenju je važno da su komadi hrane koje nudite djetetu dovoljno veliki da ih može držati u ruci i da su kuhani/mekani kako bi ih lakše prebacivalo po usnoj šupljini; tako se rizik od zagrcavanja svodi na minimum.

Druga važna stvar pri samohranjenju i pri hranjenju bilo koje vrste je da dijete sjedi uspravno (dakle, nikako ne u nekom polusjedećem/poluležećem ili zavaljenom položaju) i da bude blago nagnuto naprijed, kako bi hranu koju ne želi progutati ili nije sposobno progutati, lako moglo izbaciti. Dijete jednostavno otvori usta i hrana ispada. Na početku dohrane, dijete držite u krilu ispred sebe. Kad krene ručicama prema tanjuru, lagano će se nagnuti prema naprijed.

Takav način hranjenja morate nadzirati! Nemojte nikada dijete ostaviti samo s komadom hrane u rukama i nemojte mu nuditi presitne komade prije nego što svlada pincetni hvat.

Samohranjenje obično ide vrlo sporo. Možete početi s kriškom jabuke, komadom tikvice ili cvjetićem brokule. Provjerite tablicu dohrane, a odluku o količini prepustite svojem djetetu.

Može se pripremiti :

- palenta tvrđe skuhana i narezana na komade kao kolač (u palentu možete umiješati bilo koje sezonsko povrće ili voće)

- integralna tjestenina s malo maslinova ulja

- povrće ili voće kuhano na pari


Tablica dohrane za bebe

Žitarice

1. kukuruzna krupica (palenta), kukuruzno brašno, riža, rižine pahuljice, proso, amaranth, quinoa (6 mj.)
2. pšenično brašno ili krupica (griz), ječam, raž, zobene pahuljice, kus-kus (8 mj., a može i ranije ako je na majčinu mlijeku)
3. kruh, dvopek (10 mj.)
4. tjestenina bez jaja (11 mj.)
5. miješane žitarice, dojenački muesli (12 mj.)

Voće

1. kruške, jabuke (6 mj.)
2. banane, marelice, breskve, šljive, trešnje (7 mj.)
3. kupine, borovnice, maline (10 mj.)
4. jagode, agrumi, koštuničavo voće (orah, lješnjak, badem) (12 mj.)

Povrće

1. korabica, tikvica, buča, batat (6 mj.)
2. mrkva, krumpir, mahune, brokula, cvjetača (8 mj.)
3. grašak, repa, rajčica, krastavac (10 mj.)
4. kupus, kelj, poriluk, paprika, leća (11 mj.)
5. grah, špinat, blitva (12 mj.)

Meso

1. bijelo pileće i pureće meso, janjetina, kunić (8 mj.)
2. teletina (9 mj.)
3. tamno meso peradi (10 mj.)
4. junetina, govedina (11 mj.)
5. svinjetina, suhomesnati proizvodi, iznutrice (što kasnije)

Riba

1. bijela riba, pastrva (8 mj.)
2. plava riba (13 mj.)

Jaja

1. žumanjak (10 mj.)
2. bjelanjak (13 mj.)

Mliječni proizvodi

1. svježi kravlji sir, skuta, jogurt, kiselo mlijeko (11 mj.)
2. vrhnje (12 mj.)

Masnoće

1. maslinovo ulje (6 mj.)
2. biljna ulja (9 mj.)
3. maslac (12 mj.)

Začinsko bilje

s 12 mjeseci


 
Baner
Pratite nas Facebook Twitter

Newsletter

Želite li primati obavijesti o nagradnim igrama i novim sadržajima na Lukinom portalu za djecu predbilježite se na naš Newsletter.